Probava
Narušena crijevna flora: što se zna o simptomima i obnavljanju
Narušenoj flori na internetu se pripisuje gotovo sve, od nadutosti do umora. Evo što je stvarno izmjereno, a što je nagađanje.
Ukratko
- „Narušena crijevna flora” ili disbioza nema dogovorenu definiciju, a znanost još ne zna točno opisati ni zdrav mikrobiom 1,2.
- Simptomi koji joj se pripisuju, poput nadutosti, promjena stolice i umora, nisu specifični i imaju mnogo mogućih uzroka.
- Mikrobiom se s promjenom prehrane mijenja za nekoliko dana 5, a broj različitih biljaka u prehrani povezan je s njegovom raznolikošću 6.
- Nakon kratke antibiotske terapije mikrobiom se kod zdravih odraslih gotovo vratio na početni za oko mjesec i pol 8.
Što je „narušena crijevna flora”
U istraživanjima se za promijenjen sastav crijevnih mikroorganizama koristi izraz disbioza. Analiza velikog broja znanstvenih radova pokazala je da ga istraživači koriste neujednačeno, najčešće za razlike povezane s nekom bolešću, a bez jasne granice između normalnog i poremećenog 1. Da bi se moglo reći što je „narušeno”, trebalo bi znati što je normalno, a može li se zdrav mikrobiom uopće definirati i dalje je otvoreno pitanje 2.
Zato međunarodni stručni konsenzus iz 2025. navodi da nema dovoljno dokaza da bi se u nalaz testa mikrobioma uvrstio bilo kakav „indeks disbioze” 3.
Simptomi: što se može pripisati flori, a što ne
Na internetu se narušenoj flori pripisuju nadutost, plinovi, neredovita stolica, umor, problemi s kožom i česte prehlade. Nijedan od tih simptoma nije specifičan. Svaki može imati mnogo uzroka, od prehrane i lijekova do nepodnošenja laktoze ili celijakije (više u članku o nadutosti nakon jela).
Odnos može ići i obrnutim smjerom. U belgijskom i nizozemskom istraživanju s više od 2000 ljudi konzistencija stolice imala je najveći pojedinačni učinak na sastav mikrobioma, a lijekovi su objašnjavali najveći udio razlika među ljudima 4. Promijenjen mikrobiom tako može biti posljedica proljeva, zatvora ili lijekova, a ne njihov uzrok.
Kad je promjena izmjerena: antibiotici
Najbolje opisan primjer narušene flore su antibiotici. U danskom istraživanju 12 zdravih muškaraca dobilo je četverodnevnu terapiju trima snažnim antibioticima. Odmah su se namnožile neke potencijalno štetne bakterije, a smanjio se broj bifidobakterija i bakterija koje proizvode butirat. Sastav se gotovo vratio na početni za oko mjesec i pol, a devet uobičajenih vrsta kod većine sudionika nije se moglo pronaći ni nakon 180 dana 8.
Probiotik uzet nakon antibiotika u jednom je istraživanju taj oporavak usporio, a ne ubrzao 9. Što se zna o probiotiku uz antibiotik, opisali smo u članku Probiotik uz antibiotik.
Kako obnoviti crijevnu floru: što ima podlogu
Prirodni lijek za crijevnu floru ne postoji, ali prehrana na nju djeluje brzo i mjerljivo.
- Promjena prehrane mijenja mikrobiom za nekoliko dana. Kad su sudionici jednog istraživanja kratko vrijeme jeli samo biljnu ili samo životinjsku hranu, sastav i aktivnost njihove crijevne flore brzo su se promijenili 5.
- Raznolike biljke. U projektu American Gut, s uzorcima više od 10.000 ljudi, broj različitih biljaka koje netko jede bio je povezan s raznolikošću mikrobioma, i to više nego podjela na vegane i svejede. Autori su posebno usporedili one koji jedu više od 30 vrsta biljaka tjedno s onima koji jedu 10 ili manje 6. Kako se broji: juha od mrkve, krumpira i luka su tri biljke, a u kruhu od više žitarica svaka se žitarica broji posebno 6. To je opažajno istraživanje, pa ne dokazuje uzrok i posljedicu.
- Vlakna. Vlakna su glavna hrana crijevnih bakterija. Koliko ih trebamo i gdje ih ima, piše u članku Vlakna u hrani.
- Fermentirana hrana. U istraživanju s 36 zdravih odraslih osoba skupina koja je deset tjedana jela oko šest porcija fermentirane hrane dnevno imala je raznolikiji mikrobiom i niže upalne biljege 7. Više u članku Fermentirana hrana.
Pročitajte i
Usporedba: 5 probiotika po deklaraciji i cijeni po danuSojevi, broj kultura, sastojci, čuvanje i cijena, s izvorom za svaki podatak.- Vlakna u hrani: koliko dnevno i tablica namirnicaVlakna su glavna hrana crijevnih bakterija. Koliko ih treba, gdje ih ima i kako do preporučene količine bez muke.
- Fermentirana hrana: kefir, kiselo zelje i jogurtNije svaka fermentirana hrana izvor živih kultura, a nije svaka kisela hrana fermentirana. Kratak vodič s izvorima.
- Test crijevnog mikrobioma: što pokazuje, a što neTestovi mikrobioma koji se naručuju preko interneta obećavaju sliku crijevne flore. Evo što o njima kažu stručnjaci koji se time bave.
Izvori
- Hooks KB, O'Malley MA. Dysbiosis and its discontents. mBio. 2017;8(5):e01492-17. doi:10.1128/mBio.01492-17
- Shanahan F, Ghosh TS, O'Toole PW. The healthy microbiome—what is the definition of a healthy gut microbiome? Gastroenterology. 2021;160(2):483–494. doi:10.1053/j.gastro.2020.09.057
- Porcari S, Mullish BH, Asnicar F i sur.. International consensus statement on microbiome testing in clinical practice. The Lancet Gastroenterology & Hepatology. 2025;10(2):154–167. doi:10.1016/S2468-1253(24)00311-X
- Falony G, Joossens M, Vieira-Silva S i sur.. Population-level analysis of gut microbiome variation. Science. 2016;352(6285):560–564. doi:10.1126/science.aad3503
- David LA, Maurice CF, Carmody RN i sur.. Diet rapidly and reproducibly alters the human gut microbiome. Nature. 2014;505(7484):559–563. doi:10.1038/nature12820
- McDonald D, Hyde E, Debelius JW i sur.. American Gut: an open platform for citizen science microbiome research. mSystems. 2018;3(3):e00031-18. doi:10.1128/mSystems.00031-18
- Wastyk HC, Fragiadakis GK, Perelman D i sur.. Gut-microbiota-targeted diets modulate human immune status. Cell. 2021;184(16):4137–4153. doi:10.1016/j.cell.2021.06.019
- Palleja A, Mikkelsen KH, Forslund SK i sur.. Recovery of gut microbiota of healthy adults following antibiotic exposure. Nature Microbiology. 2018;3(11):1255–1265. doi:10.1038/s41564-018-0257-9
- Suez J, Zmora N, Zilberman-Schapira G i sur.. Post-antibiotic gut mucosal microbiome reconstitution is impaired by probiotics and improved by autologous FMT. Cell. 2018;174(6):1406–1423. doi:10.1016/j.cell.2018.08.047
- NICE. Suspected cancer: recognition and referral (NG12). nice.org.uk (pristupljeno 21. listopada 2026.)
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (brošura). hzjz.hr (pristupljeno 21. listopada 2026.)