Crijevni mikrobiom

Probiotici

Probiotik uz antibiotik: kada ga početi piti, koliki razmak i koliko dugo

Probiotik uz antibiotik jedna je od najistraženijih primjena probiotika. Evo što pokazuju pregledi istraživanja, koji sojevi imaju najviše dokaza i što se zna o razmaku i trajanju.

Ukratko

  • U Cochrane pregledu istraživanja s djecom proljev povezan s antibiotikom imalo je 8 % djece koja su uz antibiotik dobivala probiotik i 19 % djece bez probiotika 2.
  • Kod odraslih i djece zajedno korist je skromnija: proljev je u prosjeku rjeđi za oko trećinu, uz dokaze niske pouzdanosti 1.
  • Najviše dokaza imaju soj Lacticaseibacillus rhamnosus GG i kvasac Saccharomyces boulardii, u dozi od najmanje 5 milijardi CFU dnevno, s početkom istoga dana kad i antibiotik 2,3.
  • Probiotik nakon antibiotika ne „vraća” floru: u jednom istraživanju odgodio je povratak vlastitih crijevnih bakterija 8.

Zašto antibiotik može izazvati proljev

Antibiotik ne djeluje samo na bakterije koje uzrokuju infekciju, nego i na dio bakterija koje inače žive u crijevima. Zato je proljev česta nuspojava antibiotika. U istraživanjima uključenima u Cochrane pregled iz 2025. proljev je dobilo 27 % odraslih i djece koji su uzimali antibiotik bez probiotika 1.

Dio takvih proljeva uzrokuje bakterija Clostridioides difficile, koja se lakše razmnoži kad je ostala crijevna flora potisnuta 1. Rizik od nje ostaje povišen i u mjesecu nakon završetka antibiotika 11.

Koliko probiotik uz antibiotik pomaže

Najpouzdaniji odgovor daju sustavni pregledi koji zbrajaju rezultate randomiziranih istraživanja.

  • Djeca. Cochrane pregled iz 2019. obuhvatio je 33 istraživanja sa 6352 djece. Proljev je imalo 8 % djece koja su uz antibiotik dobivala probiotik i 19 % djece bez probiotika, što znači jedan proljev manje na svakih devet djece. Učinak je bio jači uz doze od najmanje 5 milijardi CFU dnevno: tada je jedan proljev manje bio na svakih šest djece 2.
  • Odrasli i djeca zajedno. Cochrane pregled iz 2025. obuhvatio je 40 istraživanja s 13.419 sudionika koja su pratila proljev. Proljev je bio rjeđi za oko trećinu (omjer rizika 0,67), uz dokaze niske pouzdanosti. Proljev uzrokovan bakterijom C. difficile pao je s 3,2 % na 1,6 %, što je jedan slučaj manje na svakih 65 ljudi koji uzimaju probiotik 1.

Autori pregleda iz 2025. navode i da su u 28 uključenih istraživanja autori bili povezani s proizvođačima probiotika ili su od njih dobili novac 1. Korist je stvarna, ali za većinu ljudi u apsolutnim brojevima nije velika.

Koji probiotik uz antibiotik

Učinak ovisi o soju: rezultat dobiven s jednim sojem ne vrijedi za drugi soj iste vrste 5. Zato stručna društva ne preporučuju „probiotik” općenito, nego određene sojeve.

  • Lacticaseibacillus rhamnosus GG ili Saccharomyces boulardii. Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) 2023. navodi da liječnik djeci s povećanim rizikom proljeva može preporučiti jedan od njih u dozi od najmanje 5 milijardi CFU dnevno, s početkom istoga dana kad i antibiotik. Preporuka je jaka, a dokazi umjereno pouzdani 3. Cochrane pregled za djecu dolazi do istog zaključka: najprikladnijima se čine L. rhamnosus ili S. boulardii u dozi od 5 do 40 milijardi CFU dnevno 2.
  • Za sprječavanje infekcije C. difficile Američko gastroenterološko društvo (AGA) 2020. uvjetno je, uz dokaze niske kvalitete, predložilo S. boulardii ili jednu od tri točno određene kombinacije više sojeva 9,3.

Na deklaraciji zato tražite puno ime soja, primjerice GG ili CNCM I-745, i broj CFU u dnevnoj dozi. Kako čitati deklaraciju, objasnili smo u usporedbi pet probiotika.

Kada početi i treba li razmak

Probiotik je najbolje početi s prvom dozom antibiotika. U analizi 19 istraživanja s odraslim bolničkim pacijentima probiotik je bio to učinkovitiji što je ranije započet. Uz početak u prva dva dana antibiotika rizik infekcije C. difficile pao je za oko dvije trećine, a uz kasniji početak razlika nije bila pouzdana 4. I ESPGHAN preporučuje početak istodobno s antibiotikom 3.

Razmak između antibiotika i bakterijskog probiotika nije dobro istražen. Uobičajen praktičan savjet je uzeti probiotik nekoliko sati prije ili poslije doze antibiotika, kako antibiotik ne bi odmah djelovao i na bakterije iz probiotika. Istraživanje koje bi usporedilo različite razmake nismo pronašli, pa se držite upute na deklaraciji svog proizvoda.

Saccharomyces boulardii je kvasac, a ne bakterija, i prirodno je otporan na antibiotike 6. Zato se može uzimati istodobno s antibiotikom. Na njega, međutim, djeluju lijekovi protiv gljivica 10 (više u članku o kvascu S. boulardii).

Koliko dugo piti probiotik nakon antibiotika

U istraživanjima se probiotik davao od početka antibiotske terapije, a koliko dugo nakon nje, razlikovalo se od istraživanja do istraživanja 2,3. Dogovorenog trajanja nema.

Važnije je što se nakon antibiotika događa s crijevnom florom. U danskom istraživanju 12 zdravih muškaraca uzimalo je četiri dana tri snažna antibiotika. Sastav crijevne flore vratio se gotovo na početni za oko mjesec i pol, iako se devet uobičajenih vrsta bakterija kod većine sudionika nije moglo pronaći ni nakon šest mjeseci 7.

U izraelskom istraživanju probiotik s više sojeva uzet nakon antibiotika odgodio je povratak vlastite crijevne flore u odnosu na oporavak bez ikakvog dodatka 8. To istraživanje nije ispitivalo probiotik uzet uz antibiotik, ali i autori Cochrane pregleda navode da njegovi rezultati otvaraju pitanje smisla probiotika nakon antibiotika 2. O prehrani koja hrani crijevne bakterije pišemo u članku Vlakna u hrani.

Pročitajte i

Usporedba: 5 probiotika po deklaraciji i cijeni po danuSojevi, broj kultura, sastojci, čuvanje i cijena, s izvorom za svaki podatak.

Izvori

  1. Esmaeilinezhad Z, Ghosh NR, Walsh CM i sur.. Probiotics for the prevention of Clostridioides difficile-associated diarrhea in adults and children. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2025;9:CD006095. doi:10.1002/14651858.CD006095.pub5
  2. Guo Q, Goldenberg JZ, Humphrey C i sur.. Probiotics for the prevention of pediatric antibiotic-associated diarrhea. Cochrane Database of Systematic Reviews. 2019;4:CD004827. doi:10.1002/14651858.CD004827.pub5
  3. Szajewska H, Berni Canani R, Domellöf M i sur.. Probiotics for the management of pediatric gastrointestinal disorders: position paper of the ESPGHAN Special Interest Group on Gut Microbiota and Modifications. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition. 2023;76(2):232–247. doi:10.1097/MPG.0000000000003633
  4. Shen NT, Maw A, Tmanova LL i sur.. Timely use of probiotics in hospitalized adults prevents Clostridium difficile infection: a systematic review with meta-regression analysis. Gastroenterology. 2017;152(8):1889–1900. doi:10.1053/j.gastro.2017.02.003
  5. McFarland LV, Evans CT, Goldstein EJC. Strain-specificity and disease-specificity of probiotic efficacy: a systematic review and meta-analysis. Frontiers in Medicine. 2018;5:124. doi:10.3389/fmed.2018.00124
  6. Kelesidis T, Pothoulakis C. Efficacy and safety of the probiotic Saccharomyces boulardii for the prevention and therapy of gastrointestinal disorders. Therapeutic Advances in Gastroenterology. 2012;5(2):111–125. doi:10.1177/1756283X11428502
  7. Palleja A, Mikkelsen KH, Forslund SK i sur.. Recovery of gut microbiota of healthy adults following antibiotic exposure. Nature Microbiology. 2018;3(11):1255–1265. doi:10.1038/s41564-018-0257-9
  8. Suez J, Zmora N, Zilberman-Schapira G i sur.. Post-antibiotic gut mucosal microbiome reconstitution is impaired by probiotics and improved by autologous FMT. Cell. 2018;174(6):1406–1423. doi:10.1016/j.cell.2018.08.047
  9. Su GL, Ko CW, Bercik P i sur.. AGA clinical practice guidelines on the role of probiotics in the management of gastrointestinal disorders. Gastroenterology. 2020;159(2):697–705. doi:10.1053/j.gastro.2020.05.059
  10. McFarland LV. Systematic review and meta-analysis of Saccharomyces boulardii in adult patients. World Journal of Gastroenterology. 2010;16(18):2202–2222. doi:10.3748/wjg.v16.i18.2202
  11. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). About C. diff. cdc.gov (pristupljeno 21. listopada 2026.)